Evo posto sam polaznik elektrotehnicke skole doslo je red na programiranje... Pa me zanjima jedna stvar. Kako programirati u c-u na mac osx-u... Mi u skoli koristimo dev c++ i ako mi itko moze objasniti koji program je najslicniji c-u... Probao sam sa developer tools ali to mi je nekako zbunjeno...

Bas je debilana koliko je sva skolska informaticka obuka u HR usmjerena ka microsoftu. Istina, DevC++ je besplatan i nije od MS-a al opet radi samo na Windowsima.

Googlao sam malo ali mislim da si osudjen ili na Xcode ili na vi + gcc kombinaciju...

Odnosno ima nekih IDE-a ali se svi placaju pa ti je Xcode mozda i najbolje rjesenje, no tesko da ces se moc tako uskladit sa skolom ja mislim...

pukni VirtualPC na Maca i problem riješen

Možeš koristiti Xcode za C++. Sasvim ti je svejedno koji IDE koristiš ako radiš samo konzolarne programčiće, kako se to inače uči na tečajevima.

Xcode je najbolje rjesenje, samo moras citati i citati icitati...... (podrzava i c, i c++ i Objective C i Javu...)

Idem u srednju i tek sam na pocetku s programiranjem u c-u. PIšem u kompajleru DJGPP. Jedini je problem što se svaki put moram rebootat u Windoze.

Instalirao sam Xcode, no u njemu se baš i nisam snašao

Da li bi mi, molim vas mogli u par koraka kako da Xcodeu napišem obični c program, kompajlam ga, pokrenem i vidim što sam dobio?

Hvala

kako je damir napisao \"samo moraš čitati i čitati, čitati...\"

moj savjet ti je da odmah pređeš na Objective-C. Obj-C je jadan vrlo mali sloj iznad Ca i ujedno striktan nadskup Ca. baziran je na Cu i Smalltalku, a to znači da je moguće kompajlirati bilo koji C program s Obj-C kompajlerom. xcode ima help koji je veći po megabajtima od cijelog IDEa sa svim primjerima tako da ti ne preostaje ništa nego čitati, čitati i samo čitati

korak po korak:
1. startaš Xcode
2. File -> New Project
3. Cocoa Application
4. Editiraj \"main.m\"
- ispod #import <Cocoa/Cocoa.h> dodaj #impot <stdio.h>
- zamjeni return NSApplicationMain(argc, (const char **) argv); sa return 0;
- ispred return 0; napiši printf(\"Programiranje je zabavno.\n\");
5. Kliknu u toolbaru na Build and Run (čekić sa play ikonicom)
6. uživaj u svom prvom programu

sretno

daj mi recite kak se programira u c++ u u xcodeu

Po meni ti je najbolja opcija vi (ili nano) + gcc...roka

Zna li neko koliko su Visual C++ i Xcode kompaibilni? Drugim rijecima, moze li se neki program napisan u Visual C++ lako koristiti u Xcode?

krugoval je napisao:


Ako radis konzolne aplikacije (pretpostavljam da si srednjoskolac ili student) onda ti je XCode nepotrebna komplikacija. Skini si TextWrangler koji je besplatan i podrzava razne sintakse a kasnije u terminalu kompajliraj s gcc-om i to je to Tako bar ja radim...

Ako pak mislis radit nekakav GUI za svoju C++ aplikaciju tu ti vec ne mogu pomoc

krugoval je napisao:

Zašto čovjeku ne objasnite fino kako se to radi u xcodeu?
IDE je napravljen da bi pojednostavnio stvari, ja predajem računalstvo u srednjoj školi i mojim đacima se diže kosa na glavi kad im kažem kompajler linker konzola build i ostali... pogotovo kad ih probaš naučiti neki drugi jezik kao objective-C koji može biti sličan koliko god hočeš ali nije ISTI
Doči će vrijeme kad če naučiti što se nalazi iza svega toga...
To pogotovo vrijedi ako je IDE besplatan kao što je xcode

Otvoriš Xcode,
napraviš novi projekt File New - project
odabereš Command line utility - C++ tool, i spremiš to negdje.
otvoris main cpp, napises sta imas kliknes na build, i ako je sve ok mozes pokrenuti program u konzoli klikom na crnu ikonicu

Pogledaj eclipse (www.eclipse.org) i njihov CDT. Besplatno i mocno, nisam probao na mac-u al trebalo bi radit.

bok ljudi...ja sam zainteresiran več podulje za C jezik...čuo sam za knjigu K&R 2nd edition al dal mi neko može reč dal je to dobra literatura za početak (ne apsolutni početak, jer nekakvog malog znanja imam)...ak nije koju literaturu preporučujete

ako uspiješ savladati K&R a to znači riješiti sve primjere i zadatke sam, e onda to znači da znaš programirati! zato, toplo preporučam

K&R ne zovu uzalud "The C Bible". Tamo je sve, od "Hello, world" do binomnih lista pointera na pointere

Jedini je problem što danas više ne stoji da pomoću samo te knjige možeš napisati koristan program, jer u njoj nećeš naći ništa o objektnom programiranju, prozorima, formama... Ali programirati ćeš naučiti, to sigurno.

Inače, ja sam oduvijek mrzio C. Te njegove "ležerno-neobavezne" fore idealne su za neuredne i kaotične programere čiji kôd više ni oni sami ne kuže nakon par mjeseci. A da ne kažem kako je tek lako sam sebi podmetnuti bug koji se teško otkriva. Uvijek sam puno više volio Pascal. Ali što ćeš - svi su jahali po C-u i govorili mi da je Pascal za pederčiće. Pa sam se zato prebacio na ASM i Lisp.

Kakve veze ima sintaksa jezika s urednošću kojom netko hekla svoj kod? Vidio sam podjednako uredne i neuredne <umetni jezik> programe, odnosno programere. Špageti-kod je špageti-kod, u čemu god ga netko napisao.

A i nisam siguran što bih rađe debuggirao čitajući samo kod programa: C ili ASM.

Meni je pak Pascal drugi na top listi jezika s kojima se nikad nisam uspio sprijateljiti. Uvjerljivo prvi na listi mi je LOGO.

Sad bih mogao birati riječi i pažljivo dati odmjeren, naoko objektivan odgovor, ali čemu?

C je zakon, Pascal je beskorisno smeće.



Uz K&R, meni se ove knjige sviđaju:

1. Reliable Data Structures in C
2. Expert C Programming.

Moja antipatija prema C-u ima korjene u ranim devedesetima, kad se na osobnim ili kućnim računalima nije moglo naći C compiler koji bi bio iole upotrebljiv. Svi su bili bugoviti i puno manje upotrebljivi od npr. Turbo Pascala ili Borland Pascala 5.

Naravno da sam, kao unixaš, morao prihvatiti C. Unix bez C-a je kao hrenovka bez senfa. Ali nikad ga nisam zavolio.

Đipi, ima veze sintaksa s urednošću. Sintaksa pascala (kao školskog jezika) tjera te da budeš uredan (naravno da i dalje možeš biti neuredan ako to baš jako jako jako želiš, ali moraš se zaista potruditi). Sintaksa C-a potiče neurednost. I nečitkost.

Primjer: zašto bi se procedura zvala procedurom, kad je možemo nazvati void funkcijom? Općenito, kakve li perverzne ideje - uvesti "void" tip podataka.

Ili: Kakvo je to podilaženje lijenosti da umjesto i:=i+1 možeš napisati samo i++, ili pak ++i? Čemu to služi? I onda to još začahuriti u drugi izraz pa onda više nije svejedno piše li i++ ili ++i jer ovisi o tome da li se vrijednost i vraća prije ili nakon povećavanja? Kakav je toga smisao? Koliko ti to zaista vremena oduzima (u odnosu na sve ostalo u procesu razvoja neke aplikacije) pa da je nužno uvoditi takvu neurednost i nečitkost u izvorni kôd?

Iskreno, ne kužim zašto se nisi uspio sprijateljiti s Pascalom. Strukturiranost pascala navlas je ista onoj C-a. Samo je čitkiji i pregledniji.

Meni je Aztec C na Amigi bio savršeno upotrebljiv, pogotovo za moje tadašnje potrebe. Što je pak tebe mučilo?


Sorry, ne slažem se. Još u srednjoj, gdje sam morao koristiti Pascal jer su me natjerali puškom , viđao sam kupusaste Pascal programe. I istovremeno sam pisao beskonačno urednije C programe. I vidio sam urednije programe od mojih koji su pisali još uredniji programeri. A vidio sam i kupusaste C programe. I nisam u svemu tome našao nikakav pattern osim činjenice da se dan danas ne mogu sjetiti nečeg ne-školskog, što je napisano u Pascalu. Dakle, jedino s čim se mogu složiti je da je Pascal školski jezik. I da se mene pita izbacio bih ga iz škola, jer ne vidim nikakvu korist od vježbanja mozga da prilagodi razmišljanje i kodiranje njegovoj sintaksi. Izbacio bih i LOGO iz škole (ako već nisu).


Možda zato što je "jednostavnije" imati samo funkcije nego imati i funkcije i procedure? A objasniti da funkcija može "i ne vratiti ništa" je jednostavnije nego objasniti razliku između funkcije i procedure. Manje suvišnih informacija za pamtiti.

Iz istog razloga smatram da je jednostavnije, bez obzira na naizgled kompleksniju sintaksu, naučiti nekoga C sa njegovih 30ak ključnih riječi nego BASIC sa njegovih 200+ ključnih riječi. Da ne bude zabune između teorije i prakse - preferirao bih nekoga učiti programiranje kroz BASIC, sveden na minimalni subset naredbi, samo zato da preskočimo kompajliranje. Ali da moram u 5 dana od laika napraviti upotrebljivog programera (uz uvjet da mu logika funkcionira u startu!), učio bih ga C.


Zašto bi to bilo "podilaženje lijenosti"?! i:=i+1 (pri čemu me posebno zabavlja dvotočka!) čitam kao "i jednako i plus 1". A i++ čitam kao "uvećaj i za jedan". To je stari dobri assemblerski "inc". Osim što se brže tipka, meni osobno je i++ daleko pregledniji u kodu od i=i+1. Danas, u vrijeme kada "Hello world!", kompajliran, bez pardona ima... 5 MB vjerojatno nitko ne misli da kompajler i++ defaultno prevede u neki addq (MC68000) koji potroši manje ciklusa za uvećati vrijednost registra za 1 nego što ga potroši alternativni i=i+1. Nekad se o tome moralo voditi računa pa je i++ bio Bogom dan. I da, danas su i kompajleri inteligentniji pa su u stanju analizirati kod i sami zaključiti da li je i=i+1 u kodu "ovo" ili "ono". Nekad su bilo "gluplji" pa smo, valjda, mi moralli biti pametniji.


Ako stoje samostalno u liniji i tretiraš ih kao supstitut za i=i+1, naizgled nikakav. Ali ako se koriste u, primjerice, testiranju (if) pri čemu omogućavaju da inkrementaciju obaviš prije ili nakon testiranja uvjeta, mogu biti korisni pa makar samo zato da ukloniš jednu jedinu liniju koda po putu - i to ne zbog "kraćeg programa" (ne podržavam pisanje kriptičnog koda koji samo "cool" izgleda, a što, da, C omogućava!) nego zato što zbog promijenjene logike testa imaš optimizaciju koda i jednu liniju manje za izvršiti, a to može biti značajna ušteta unutar petlje.


i++ i ++i nije pitanje (ne)urednosti nego logike koda. i++ vs. i=i+1 je stvar navike. "Nešto+1" je česta situacija u kodu (od petlji na dalje) pa je i++ vrlo prepoznatljiv element koji u kodu vrišti "inkrementacija!". i=i+1 i i=i+11 je "uvećaj i za neki broj, ne nužno 1". A i duže se tipka. Pogotovo kad moraš utipkati i dvotočku.


Nisu mi se sviđale dvotočke.

Šalu na stranu, C jednostavno nudi više. Fleksibilniji je.

Djipi je napisao:


Amiga! Fuj, ružne li ruke s disketom! Brrrrr....



Bome, ja sam vidio podosta (a u nekima i sudjelovao) vrlo korisnih (i komercijalno uspješnih!) aplikacija napisanih u Borland Delphima.



Nisu. I, srećom, ne pita se tebe. Ti bi 10-godišnju djecu učio C-u pa bi na takav način od svakog 1000-tog djeteta napravio programerskog genija, a ostatku klinaca zauvijek ogadio programiranje...

Što ti je uopće taj LOGO kriv? LOGO je jezik koji je razvio pedagog razredne nastave da bi djeci kroz igru približio koncept strukturiranog razmišljanja. To je didaktički alat, a ne programski jezik.

[/quote]

PA da! Imaš pravo! Zašto uopće dijelimo ljude na muškarce i žene, kad bi mogli sve zvati ljudima! Manje suvišnih informacija za pamtiti!



Što BASIC? Fuj BASIC! Tko je uopće spominjao BASIC?

[/quote]

...



Da. Stvarno ne znam zašto sam pomislio da je to podilaženje lijenosti...



OK, kužim da se šališ, ali meni se baš zbog toga više sviđa Pascal. ":=" kao "dodijeli vrijednost" i "=" kao ispitivanje jednakosti (što je u C-u uvijek "=" pa značenje ovisi o kontekstu koji može biti začahuren pa na kraju više nisi siguran "što je pjesnih htio reći"). Ili "begin" i "end" umjesto "{" i "}" (koji su se, sjeti se, prije dvadeset godina na tadašnjim strojevima čitali kao "š" i "ć" pa mi je svaka funkcija bila omeđena sa "š" i "ć" - baš, ono, skroz logično... ). Ili "integer" umjesto "int" (opet podilaženje lijenosti!) i "real" umjesto "double" i "single" (što - double i single - jel to teniski turnir ili programiranje? ).

Jednostavno - uz istu strukturiranost - čitkiji je!



Mislim da je ovo samo stvar navike. Bilo koji C-kôd može se, tako reći, jedan na jedan preštrikati u Pascal kôd. Ne baš sasvim jedan na jedan, naravno (radi if i++ ... i sličnih podilaženja lijenosti), ali bez problema. Gotovo da bi mogao napisati (jednostavan!) program (u C-u ili Pascalu) da to napravi sam kompjuter.

Iako nisam radio s Pascalom, poklonik sam C-a i iz njega izvedenih jezika. Dat cu i svoj kratki osvrt

1. I meni je draži koncept void funkcije. Podjela na procedure i funkcije u VB.NET-u mi je bila skroz bezveze. Ovo mi je logičnije i jednostavnije - void ne vraća ništa i to je to.

2. Inkrementiranje s dodavanjem "++" na kraj (ili početak) varijable je super stvar i ponekad stvarno pomaže kod čitljivosti koda (u definiciji for petlje recimo) i općenito nekako naglašava da se radi o inkrementu. Blokovi obilježeni vitičastim zagradama su mi također daleko čitljiviji od samih riječi "begin" i "end", ili u mom slučaju prije par godina "Sub Main" i "End Sub".

3. U C-u se za ispitivanje jednakosti i pridjeljivanje vrijednosti ne koristi isti operator! Dodjeljivanje vrijednosti je jednostavno i logično "=" dok se za ispitivanje jednakosti koristi "==" tako da se zna što je pjesnik htio reći... Fuj dvotočke

4. Za "double" i "single" podjelu se slazem, kao i za odnos "int" i "long", al opet se treba prisjetit da C potječe iz vremena kad je svaki bajt bio bitan i mislim da je odabir nekog od tih tipova podataka više stvar same optimizacije, a u pitanje koliko je to i danas korisno se ne bum mešal

User je napisao:


Točno, imaš pravo, moja greška - pobrkao sam s BASICom...

Blasfemičaru! Odi igrati Doom na svom HP48! :-b


I Urban Jungle je napisan u Delphiju. Ali zažalili smo po putu.


I udarac ravnalom po guzi od strane časne je didaktički alat.

Što mi je LOGO skrivio? Jel' normalno da 2010. u školi 10-godišnjake podučavamo nešto što je nastalo '67 godine i izraslo iz LISPa? Jel' najjednostavniji način za objasinti 10-godišnjaku kako da uveća x za 1, naredba tipa...

...? Razumijem da se doktor znanosti koji u slobodno vrijeme proučava umjetnu inteligenciju lako može nositi sa takvom sintaksom, ali ako mogu birati hoću li nekoga naučiti (BASICov) X=X+1 ili (Cov) x++, ova gore kriptografija mi ne bi bila ni na kraj pameti!

Dok god rotiramo kornjaču i crtamo s njom linije, bez kraćenja naredbi još je i jasno što je pisac programa htio reći, ali objašnjenje da je LOGO "razumljiv" ili, još apsurdnije, "dobra osnova" (možda za kriptografiju?) mi jednostavno ne drži vodu.

I, da ne bude zabune, C, kao ni LOGO, definitivno ne bi bio moj izbor za 10-godišnjake učiti programiranje.


Umh? Pa i zovemo ih sve "ljudima". Muškarci i žene se razlikuju samo po tipu podataka. I dodatno, oni koji se ne razmnože, spadaju u tip "void".


A što je tebi pak BASIC skrivio?


Zašto kriviti C ako je netko na svojoj PC kanti imao instalirana domaća slova? Moja Amiga ih nije imala. Ako je to nekome na PC-u bio osnovni problem zbog kojeg je zamrzio C, možda je trebao pričekati domaću inačicu. Recimo, Č ili objektno orijentirani Ć.


Mda. Najbolje da i u pravopis ZAREZ umjesto jednokarakternih interpunkcijskih znakova ZAREZ uvedemo duže varijante CRTICA da dokažemo sami sebi da nismo lijeni TOČKA DVOTOČKA D Fakat USKLIČNIK Čitkije je USKLIČNIK Dizajneri svih zemalja ZAREZ požderite se USKLIČNIK

Vjerojatno sve to treba pisati u Comic Sansu i, po mogućnosti, velikim slovima.

Djipi je napisao:



sry.. al moram uzet crvenu u ruku i...

Mda. Najbolje da i u pravopisZAREZ umjesto jednokarakternih interpunkcijskih znakovaZAREZ uvedemo duže varijanteCRTICA da dokažemo sami sebi da nismo lijeniTOČKADVOTOČKA D FakatUSKLIČNIK Čitkije jeUSKLIČNIK Dizajneri svih zemaljaZAREZ požderite seUSKLIČNIK


fala..

Djipi legendo samo me zanima jesi ručno pisao ove "prijevode" interpunkcijskih znakova ili je bilo u nekom editoru CMD+R tj replace?

Ručno, naravno! Pa neću valjda podilaziti lijenosti?!

Djipi je napisao:


Pffff!!!! Nikad nisam imao HP48!



A zašto?



Totalno ne kužiš, ili ne želiš kužiti. Lijepo sam ti napisao gore - LOGO nije programski jezik, nego didaktički alat namijenjen tome da mlađoj školskoj djeci približi koncept strukturiranog razmišljanja. Ne programiranja, nego strukturiranog razmišljanja. I, da, upravo kornjača i crtanje jest temelj tog približavanja - koristi se nešto što je djeci blisko i drago (crtanje) da bi im se približilo nešto strano i apstraktno (strukturirano razmišljanje).



BASIC je šala od jezika koji bi lijepo izumro s 8-bitnim kućnim računalima da #$&$"%/ Micro$oft nije izmislio Visual Basic i sve ono što se kasnije iz toga izrodilo, a što je onda opet rezultiralo time da svaka šuša koja je jednom u životu, s prstom u nosu, naklikala "hello world" u Excel macro editoru - sebe naziva programerom.



Evo, drago mi je da si me napokon shvatio...