Prva mala hidroelektrana
(1 korsinik/a gleda/ju temu) (1) Gost

Prva mala hidroelektrana


07.09.2016 | 12:27
Jučer sam vidio ovu vijest:

www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/umag...idroelektrana-532691

i pošto je članak takav kakav je, zanima me ako neko od članova Jabučanjaka zna nešto više o tome. Koju vodu to koristi i na koji način? Ima li to stvarno smisla, barem sa ekonomske strane?
Tema zaključana.
07.09.2016 | 12:38
what-if.xkcd.com/91/

Granično vezano uz temu, ali je baza.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 12:48
Pošto znam gdje je izvor Gradole, ne mogu vjerovati da uspiju proizvesti više struje nego što potroše da vodu dopreme do hidroelektrane.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 13:16
Uvijek je pitanje isplativosti. Foronaponske elektrane polako ulaze u cijenu od nekih 1300€ po kilovatu sto je usporedivo s elektranama. Jedino je pitanje povrsine, mada i hidrocentrale traze velike povrsine i uvjet je kakva rijeka, u stvari hidroenergetski potencijal. Termoelektrane kao zagadjivaci su s ekoloske strane li-la. Nuklearke nisu moderne.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 13:38
zabac kaže:
Uvijek je pitanje isplativosti. Foronaponske elektrane polako ulaze u cijenu od nekih 1300€ po kilovatu sto je usporedivo s elektranama. Jedino je pitanje povrsine, mada i hidrocentrale traze velike povrsine i uvjet je kakva rijeka, u stvari hidroenergetski potencijal. Termoelektrane kao zagadjivaci su s ekoloske strane li-la. Nuklearke nisu moderne.


I nemaš struje kad nema svjetla
Tema zaključana.
07.09.2016 | 14:32
havdic kaže:
I nemaš struje kad nema svjetla


Baš zato mislim da je u našem podneblju idealna kombinacija hidroelektrana i fotonaponskih elektrana. Po ljeti kada fali vode ima sunca (i najveća potrošnja je po danu) a po zimi ima viška vode.

Nego mene u ovom konkretnom slučaju zanima stvarna isplativost ovakvih malih hidroelektrana koje radi vodovod.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 15:00
havdic kaže:
zabac kaže:
Uvijek je pitanje isplativosti. Foronaponske elektrane polako ulaze u cijenu od nekih 1300€ po kilovatu sto je usporedivo s elektranama. Jedino je pitanje povrsine, mada i hidrocentrale traze velike povrsine i uvjet je kakva rijeka, u stvari hidroenergetski potencijal. Termoelektrane kao zagadjivaci su s ekoloske strane li-la. Nuklearke nisu moderne.


I nemaš struje kad nema svjetla


I nemaš struje kad je nisli vodostaj.

Pa niti jedna elektrocentrala ne radi stalno i s punim kapacitetom. Postoje one bazne koje pokrivaju većinu potreba, a postoje i one koje su vršne i pale se kad su špice potrošnje.
Zdrava logika govori da je špica potrošnje preko dana, a ne u 2 ujutro.
Snaga elektrane je 90kW. Toliko povuće veća kuhinja hotela ako je na struju.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 15:32
vicko kaže:
havdic kaže:
I nemaš struje kad nema svjetla


Baš zato mislim da je u našem podneblju idealna kombinacija hidroelektrana i fotonaponskih elektrana. Po ljeti kada fali vode ima sunca (i najveća potrošnja je po danu) a po zimi ima viška vode.

Nego mene u ovom konkretnom slučaju zanima stvarna isplativost ovakvih malih hidroelektrana koje radi vodovod.


Nije ekonomski isplativa bez novaca fonda. KOštala je oko 2,3 miliona kn, fond je dao 1,25 miliona kn. Plačena je oko 1 milion kuna što je uz snagu generatora od 90kW (snaga turbine je 84kW) cijena malo preko 11kn/W instalirane snage.
To upoće nije važno jer takva centrala (prva mala) je nešto što ima veće koristi od puke materjalne.
1. energetska neovisnost područja
2. radile su firme i zaposlile radnike
3. plaćen je i porez
4. otvorila su se radna jmesta
5. firma koja upravlja bude plačala i neki porez

Po meni ima 4 stvari koje su bitne za ljude i treba težiti nihovoj neovisnosti, a to su hrana 8poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo), voda (izvori pitke vode su vrlo vrijedni kao tavi), energija (u bilo kojem obliku) i komunikacije (telekomunikacije i preometne komunikacije). Mislim kako bi Hrvatska to sve mogla imati ili gotovo sve.

Tu se spominje i prepumpavanje vode na veću visinu (190m) gdje se gubi dio energije, ali je korištena pelton turbine koja ima najveći stupanj iskoristivosti, pa s djelomićno prepumpavanje kompenzira.
Sad bi se dalje moglo lamentirati jer ima samo jedan generator pa ako je on izvan pogona, ne proizvodi struju itd...
Tema zaključana.
07.09.2016 | 20:12
vicko kaže:
Pošto znam gdje je izvor Gradole, ne mogu vjerovati da uspiju proizvesti više struje nego što potroše da vodu dopreme do hidroelektrane.


U članku piše ovako:
Ova je mala hidroelektrana smještena u novogradnji spojenoj s postojećom istoimenom vodospremom, pripada gradolskom vodoopskrbnom sustavu iz kojega se vodom opskrbljuje cijela zapadno obala Istre. U vodospremi Velika Šuma se potencijal vode kreće ovisno o potrošnji sustava, od 8,5 do 12 bara. Godišnje se preko VS Velika Šuma isporuči oko 1,5 milijuna kubika vode, a godišnja je proizvodnja električne energije procijenjena na oko 350.000 kWh.


Dakle, koristi se hidropotencijal vodospreme i to pri normalnoj eksploataciji vodovoda. Znači, ta voda tuda ionako curi i, ako je pumpanjem dopremljena u tu vodospremu (što vjerojatno nije, ili većinom nije), to pumpanje bi se radilo ionako, sa i bez elektrane.

Što se isplativosti tiče, Žabac je to dosta dobro odgovorio. Ključna stvar koju bi ja ovdje istakao:

Po današnjim mjerilima tzv. "financijskih stručnjaka" gotovo pa nijedno energetsko ulaganje se NE isplati. Razlog je taj što je pohlepa kapitalističkog svijeta nezajažljiva. Nijedan profit nije dovoljno velik, nijedan povrat nije dovoljno brz. 12% ROE. Nije dosta. 15% ROE. Nije dosta, daj još. Još još još. Povrat je prespor, ROE je premali. Idemo svi ulagati u Google. Flappy Bird je biznis budućnosti. Ko jebe poljoprivredu, elektrane, rudnike i baznu industriju.

Naravno, u nekom trenutku će "financijski stručnjaci" shvatiti da jbn Flappy Bird ne funkcionira ako nema struje. Ljudi će u jednom trenutku izgubiti interes za $0,99 igrice kad shvate da jedan kruh košta $10. Ako se dozvoli "financijskim stručnjacima" da kreiraju jedini kriterij "isplativosti".

Hidroelektrana Zakučac skupa s pripadajućim hidronergetskim sustavom (od brane Peruća i Buško Blato pa nizvodno do Zakučca) građena je od ranih pedesetih, kroz period od skoro 40 godina. Troškove nitko nikad nije ni pokušao zbrojiti, a s obzirom na razmjere graditeljskog podviga i razdoblje kad se gradnja događala, nažalost nisu bile neočekivane niti ljudske žrtve.

Taj je projekt, kao i brojni drugi, poduzet da bi se egzistenciju ljudi podiglo na jednu novu razinu. Da je netko išao računati isplati li se to, i dan danas bi puhali u svijeću sat-dva nakon sumraka, umjesto da visimo na ovom forumu.

E, sad, da vratim parabolu tamo kamo ciljam - danas je vrijeme kad se više ne grade veliki hidroenergetski sustavi, niti velike termoelektrane, radi brojnih ekoloških implikacija. Ali ipak, energiju (za kojom potreba stalno raste) svejedno valja namaknuti. Ako ćemo čekati da neki "financijski stručnjak" izračuna kako se to isplati (u smislu da taj projekt zadovoljava nečiju nezajažljivu i neobjašnjivu lakomost), doći će dan kad će energije toliko manjkati da će se isplatiti potrošiti 3 milijuna za gradnju elektrane od 9 kW, a ne od 90. Samo što si tada običan mali čovjek više tu energiju neće moći priuštiti, pa će opet puhati u svijeću sat poslije sumraka, umjesto da visi po forumima.

Pa je, dakle, i više nego logično da se subvencionira energetske projekte, kako bi se osiguralo početni zamah i perspektivu budućeg razvoja koja će osigurati da cijena energije uvijek ostane pristupačna. Jer je, kako to političari kažu, energija strateški resurs.

Dakle, kao što su, zbog subvencioniranja, solarke danas zamalo 7x jeftinije po kW vršne snage, nego prije 15 godina, tako će i ovakve male elektranice biti kad ih se izgradi dovoljno.
Tema zaključana.
07.09.2016 | 20:18
zabac kaže:
Snaga elektrane je 90kW. Toliko povuće veća kuhinja hotela ako je na struju.


Wrong. Veća hotelska kuhinja povuče 200+ kW ako je na plin. To jest - svaka je na plin, u smislu da se kuha na plin, ali konvektomati i nape su na struju. Obične peći i pizza-peći također. Da dalje ne nabrajam...
Tema zaključana.
07.09.2016 | 20:23
vicko kaže:
Po ljeti kada fali vode ima sunca (i najveća potrošnja je po danu) a po zimi ima viška vode.


Ljudi iz HEP ODS koji se time vrlo ozbiljno bave kažu da je najveća špica u tipičnom ljetnom danu na turističkom području u Hrvatskoj - rana večer. Iako se čini logično da je najveća potrošnja po danu, ispada da je večernja veća iz dva razloga:

- klime u smještajnim jedinicama tokom dana pretežno NE rade jer su ljudi na plaži i/ili ručku, ali se zato pale navečer kad ljudi dođu u vrući apartman

- osim toga naglo raste potrošnja sanitarne tople vode jer se svi tuširaju navečer, poslije plaže, a prije večere
Tema zaključana.
07.09.2016 | 20:54
Na svu srecu, lakse je proizvesti struju nego vodu.
Kako je smayoo rekao, neisplativo je kao i poljoprivreda ali je to strareska grana industrije i iznimno vazna za ljude.
Slazem se sto se tice potrosnje regionalno da je spica u primorju predvecer, ali mislim kako je dan ipak taj gdje gro potrosaca trosi (dosta firmi rade prijepodne).
Tema zaključana.
07.09.2016 | 21:27
Koje to firme u Hrvatskoj još rade?
Da, na kontinentu su ljetne špice po danu. Ali za solare se uvijek razmatra obalni dio, osobito otoci. Prvo, zbog bitno većeg broja sunčanih sati kroz godinu i drugo, zbog toga što je konzum najveći onda kad je i proizvodnja najveća (ljeti).
Tema zaključana.
08.09.2016 | 03:22
Pa sve to ide u EES. Kakve veze ima gdje se proizvede?
Tema zaključana.
08.09.2016 | 06:17
Ulm i Neu-Ulm su prepuni solara. Samo se pitam koliko cmoljava njemačka vidi sunca a koliko kontinentalna hrvatska.
Tema zaključana.
08.09.2016 | 07:24
smayoo kaže:
Dakle, koristi se hidropotencijal vodospreme i to pri normalnoj eksploataciji vodovoda. Znači, ta voda tuda ionako curi i, ako je pumpanjem dopremljena u tu vodospremu (što vjerojatno nije, ili većinom nije), to pumpanje bi se radilo ionako, sa i bez elektrane.


Ova informacija mi je falila, sad mi je jasnije. Naravno da ako ta voda tuda šiba pod tim tlakom šteta ne iskoristiti.
Tema zaključana.
08.09.2016 | 13:07
JOHN kaže:
Ulm i Neu-Ulm su prepuni solara. Samo se pitam koliko cmoljava njemačka vidi sunca a koliko kontinentalna hrvatska.


I to je glavni razlog zašto je u Njemačkoj model subvencije po proizvedenom kWh ispao super, a u Hrvatskoj - debakl. Jer je u Hrvatskoj previše sunčanih sati i svaki fotonaponski panel čiji proizvedeni kWh košta 3x cijenu koju plaća kućanstvo (a razliku se namiruje iz naknade za obnovljive izvore koju svi plaćamo) isisava hrpu novca iz subvencijskog fonda.
Tema zaključana.
08.09.2016 | 13:08
zabac kaže:
Pa sve to ide u EES. Kakve veze ima gdje se proizvede?


Srednje- i niskonaponski sustav nisu građeni za tok energije "uzbrdo".
Tema zaključana.
08.09.2016 | 17:15
A kud ide ta energija? 400V je napon na izlazu. Isti princip je kao i fotonaponske elektrane.
Tema zaključana.
08.09.2016 | 20:27
400 ± 5% V je normirani nominalni napon. Stvarni napon je veći na pragu trafostanice, pa sve manji kako se niskonaponski vod udaljava od trafostanice. Dakle, najudaljenija kuća ima najniži napon. Logično, slažeš se?
Na trafostanici postoji regulacija napona koja održava napon u propisanim granicama.
I onda, tok energije je, naravno, od višeg napona prema nižem.
Isto vrijedi i na srednjenaponskoj mreži. Dakle, na primaru trafostanice 10/0,4kV je napon manji nego na sekundaru trafostanice 35/10kV pa je tok energije u smjeru niže naponske razine (zato se i zove distribucija energije).
Konvencionalne elektrane su uvijek na visokom naponu (110kV i više) pa nikad nije trebalo predviđati regulaciju napona takvu da u nekom trenutku treba energiju proizvedenu na nekom perifernom niskonaponskom čvoru "vraćati" natrag "uzbrdo" na srednji (ili čak visoki) napon do potencijalnih potrošača.
Iz tog razloga, dok se cijela distribucijska mreža praktički ne izgradi iznova, s podrškom za takve mogućnosti, energiju proizvedenu na niskom naponu mora se potrošiti na području te trafostanice, a onu proizvedenu na srednjem naponu (10 ili 35 kV) mora se potrošiti na tom vodnom području.

Dakle, ako imaš fotonaponske ploče na krovu, energija koju one proizvedu mora se potrošiti u tvom susjedstvu, i to upravo tada kad je proizvedena (kad sija sunce, dakle).
Tema zaključana.
08.09.2016 | 20:30
To i je glavni razlog zašto se već skoro 10 godina priča o tzv. "smart-grid" - o elektroenergetskoj mreži koja je sposobna dinamički se prilagođavati trenutnim okolnostima i proizvodnje i konzuma na kapilarnoj (distribucijskoj, niskonaponskoj) razini.
Tema zaključana.
08.09.2016 | 21:00
Pa naravno, nisam ni mislio da se energija šalje do Rima. Lokalno se troši, a kako je snaga mala to i nije problem
Tema zaključana.
08.09.2016 | 21:34
zabac kaže:
Pa sve to ide u EES. Kakve veze ima gdje se proizvede?


zabac kaže:
Pa naravno, nisam ni mislio da se energija šalje do Rima. Lokalno se troši, a kako je snaga mala to i nije problem




Dakle, pričali smo o kontinentalnoj Hrvatskoj i Jadranu. Ono što se proizvede na fotonaponskom krovu u npr. Požegi, mora se tamo i potrošiti. I to ne bilo gdje u Požegi, nego u istom tom kvartu u Požegi. Ono što se proizvede na krovu kuće od mame mog pasanca Vilima u Lučincima (kod Požege), mora se potrošiti u njenoj kući, ili kod njene posljednje žive susjede, jer se ulične lampe ne koriste po danu. Kužiš?
Tema zaključana.
09.09.2016 | 05:09
Ja to gledam ovako, ako ti na kuci imas fotonaponsku elektranu koja proizvodi, to znaci da se manje energije treba slati do tvoje trafostanice i energije se moze se distribuirati gdje treba.
Tema zaključana.
09.09.2016 | 12:09
ako sam dobro skuzio, neka me Smayoo ispravi

pojednostavljeno, elektrodistribucijski sustav u RH je predvidjen da radi samo u jednom smjeru. dakle elektrane proizvode struju i salju je do krajnjih korisnika, u suprotnome pravcu stvar funkcionira extremno lokalno tj skoro pa nikako
Tema zaključana.
  • Dijete
  • Posjetitelj
09.09.2016 | 12:30
Ne mogu sad izvuc brojke jer mi frend spava, ali NZ je jako slican HRV i u ovom pogledu...

Ovdje nema bas poticaja za solarne panele jer distribuciju elektricne energije vrsi 4 firme koje su povezane medjusobno i povezane su s politikom..

Cini mi se da je odnos kupljenog : prodanog kwh = 10 : 1 iliti u trenutku kada proizvodis visak i mozes predati / prodati naponskoj mrezi, platit ce ti desetinu onoga koliko ti placas kad ti "treba", ukoliko nemas skladisni prostor kada proizvodis visak...


mali offtopic... www.kickstarter.com/projects/hyerinster/...-generator-fits-into
Tema zaključana.
09.09.2016 | 15:08
zabac kaže:
Ja to gledam ovako, ako ti na kuci imas fotonaponsku elektranu koja proizvodi, to znaci da se manje energije treba slati do tvoje trafostanice i energije se moze se distribuirati gdje treba.


Ne gledaš cjelovito. Što ako u nekom trenutku proizvodiš više nego što se u lokalnoj NN mreži može u tom trenutku potrošiti? Raste napon cijele lokalne NN mreže, pa tako i sekundara trafostanice, pa onda i primara. Višak energije se mora nekamo "preliti" pa se prelijeva na srednji napon, ali problem je u tome što to narušava kontrolu i stabilnost mreže, regulacija napona se raspada...
Tema zaključana.
09.09.2016 | 15:10
ZAAK kaže:
ako sam dobro skuzio, neka me Smayoo ispravi

pojednostavljeno, elektrodistribucijski sustav u RH je predvidjen da radi samo u jednom smjeru. dakle elektrane proizvode struju i salju je do krajnjih korisnika, u suprotnome pravcu stvar funkcionira extremno lokalno tj skoro pa nikako


"Skoro pa nikako" nije baš točno. U okolnostima gdje u trenutku velike proizvodnje postoji još veća potrošnja (npr. turistička mjesta usred ljetnog dana) problema nema, stvar funkcionira super. Problem je ako napraviš elektranicu koja proizvodi više nego što se u lokalnoj NN mreži u tom trenutku može potrošiti (npr. neko selo u kontinentalnoj Hrvatskoj usred ljeta)
Tema zaključana.
09.09.2016 | 15:21
A što je sa onim baterijama od Tesle za na zid, koliko je to isplativo kod nas?

www.tesla.com/en_EU/powerwall
Tema zaključana.
09.09.2016 | 15:46
smayoo kaže:
zabac kaže:
Ja to gledam ovako, ako ti na kuci imas fotonaponsku elektranu koja proizvodi, to znaci da se manje energije treba slati do tvoje trafostanice i energije se moze se distribuirati gdje treba.


Ne gledaš cjelovito. Što ako u nekom trenutku proizvodiš više nego što se u lokalnoj NN mreži može u tom trenutku potrošiti? Raste napon cijele lokalne NN mreže, pa tako i sekundara trafostanice, pa onda i primara. Višak energije se mora nekamo "preliti" pa se prelijeva na srednji napon, ali problem je u tome što to narušava kontrolu i stabilnost mreže, regulacija napona se raspada...


To ne funkcionira tako kao što ne funkcionira s bilo kojom elektranom. Ako potrošnja pada i proizvodnja pada. Ako je potrošnja 0 nema niti proizvodnje.
Što je manja elektrana, to je područje manje. Krško ne funkcionira tako jer uvijek neko negdje troši.
Znamo kako postoje bazne elektrane koje pokrivaju dio potreba, a ostatak pokrivaju vršne elektrane (ili se kupuje struja kao i RH).
kod fotonaponskih elektrana, konverteri to reguliraju, kod hidroelektrana, smanji se protok.
Kog termoelektrana i nuklearki nema se što smanjivati pa one ulaze u bazne.
S druge strane EE sustav mora biti takav da mora hijerarhijski pratiti proizvodnju i potrošnju.
Tema zaključana.
Moderatori: Bertone
  • Stranica:
  • 1
  • 2

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 1 tjedan, 2 dana
  • smayoo: piši u forum
  • user: Ako zna netko kako dobiti njihovu zadnju poznatu lokaciju to bi bilo korisno
  • user: pretražio sam sve itd.
  • user: Već sam "play sound" aktivirao, ništa
  • user: nestale mi Airpods 4, what do? Piše "No location found" u FindMy.
  • user: ljudi,
  • CoffeePod: Cijeli 26 relase je bio sramotan za Apple i morali su “double down” i back to the lab da sve tweakaju kako su trebali
  • CoffeePod: Performansi i ulickani dizajn je ono sto treba
  • CoffeePod: Iskreno ne razumjem vas kojima je ovo “dosadno”. Stvarno morate ici taknuti travu.
  • dpasaric: Objavio sam osvrt na naslovnici, pa tamo komentirajte...
  • drlovric: Meni je Siri skroz OK, upakirali su to lijepo. Ocekivano ce vecina puno ovih stvari iic na pretplatu jer trosi compute (i Gemini) resurse. Lejpse mi izgleda UI jer smanjuju prozirnost :)
  • dpasaric: Što je najbolje nećemo imati niti Siri AI jer je EU učinila sve da se to regulatorno zabrani.
  • pontmax1: A dosade, imate li nešto više od šugave SIri AI
  • drlovric: Kao da ce roditelji ovo raditi. Otkljucat ce im sve i cao.
  • drlovric: Smorise sa ovom djecom :) Nestvarno...
  • dpasaric: Za sada dosadno za poludit... :)
  • dpasaric: I ja imam niska očekivanja, pa da vidimo! :)
  • dpasaric: Kreće za 5 minuta! :)
  • drlovric: Meni su ocekivanaj jako nisko. Pricati ce o Siri, koja ce opet doci kao beta. Pa ce raditi kako treba u inacici 27.4 :) Volio bih da grijesim, ali vise im ne vjerujem na rijec.
  • ping: Bit će to zanimljiva večer. Kupio sam dvije vrečice indijskih oraščića i planiram još barem mali paket Munchmallowa.
  • dpasaric: Danas u 19h WWDC! :)
  • Riba: user, ne upisuj admin password ano ne znas tko i zasto te pita i to je u osnovi to.
  • Yonkis: U Berlinu se otvara Developer Centar [link]
  • user: kako biti siguran od virusa na Macu? Sad ću reinstalirati OS i želim biti siguran.
  • user: bok ljudi,
  • Yonkis: Mene, kao prišlića, iznenadilo koliko je puno zastupljeniji Viber nego WhatsApp a Signal skoro nitko nije ni čuo (osim jabučnjaka). Zanimljivo.
  • Riba: Za tajne stvari imam pisacu masinu. :)
  • Riba: Ja imam instalirano sve pa tko kako hoce.
  • drlovric: Sve koje znam koriste Whatsapp. Viber, je isto popularan. Kao i Telegram. Signal nije bas zastupljen u mojim krugovima :)
  • dpasaric: Hehe, odlično, ja sam odavno prebacio sve na Signal.
  • Performita: Hvala Smayoo, Kako je Davor napisao ispod članka, i ja ebo čitam knjigu i lagano sve prijatelje, osobito one koji nemaju iPhone nagovaram na Signal.
  • smayoo: svima koje znam, to jest. :)
  • smayoo: skinuo i proslijedio link svima koji su još sposobni čitati knjige... :)
  • Performita: Ekipa, idemo sad svi skinuti besplatnu knjigu Guya Kawasakija da mu na administraciji stranice pokaže kako je odjeknulo u Hrvatskoj ;-)
  • dpasaric: Jest sitni sat, ali je published! :) Uživajte!
  • Yonkis: [link]
  • Yonkis: Baš baš sve!
  • Djuro genijalac: Izgleda da je BAŠ sve ovdje
  • Djuro genijalac: [link]
  • Yonkis: Hooorayyyy [link]
  • dpasaric: Radim na tome da nabavim zanimljiv monitor za tehnički review, držite palčeve da upali jer bi moglo biti mnogima zanimljivo. :)
  • Yonkis: Font je drugačiji.
  • Performita: :-)
  • dpasaric: Pogledajte naslovnicu! :)
  • dpasaric: Taaaa-daaaa! :)
  • dpasaric: Javim uskoro... :)
  • dpasaric: Ne, ovdje na Jabučnjaku!
  • Yonkis: dpasaric - Jel' u Kokolu?
  • dpasaric: Spremamo poslasticu za večeras! :)
  • ivan.ocd: Hvala za konkretni model, budem i ja pogledao za takav neki model… imam puno knjiga koje trrba analizirati i tu je onda preslab.

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Prisutni jabučari

Riba, Anonimci (1033)

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Oglasi

Anketa

Koji Mac koristite?

Page Speed 0.77 Seconds

Provided by iJoomla SEO